Gastvortrag: "Južnoslavenska društva u inter- i transkulturalnom kontekstu"
Pojam kulture mogli bismo objasniti kao povijesnu i društvenu kategoriju koja se mijenja s promjenama društvenih uvjeta, prije svega političkih i ekonomskih. Pri tome su u prvom planu političke, društvene i ekonomske promjene koje su utjecale odnosno utječu na južnoslavenska društva, kao što su promjene društvenog uređenja, rat, uzroci i posljedice ekonomskih promjena, migracije i integracije, društvene promjene, rodne promjene i sl. Kulturni procesi, odnosi i vrijednosti odražavaju se kroz dvije bitnije dimenzije kulture: prva je eksplicitna (jezik, običaji, tradicija i sl.), a druga, kojoj ćemo posvetiti više pozornosti, implicitna (spoznaje, vrijednosti, modeli ponašanja, norme i sl.).
U različitim proučavanjima kulturni se odnosi među pripadnicima različitih kultura istražuju kroz različite kontekste. Počinjemo od pojma interkulturalnosti koji se prije svega bavi interpersonalnom interakcijom među pripadnicima različitih kultura naglašavajući njihovu različitost (npr. na razini saznanja i simbola). U tom smislu prvo upoznajemo političku, geografsku, povjesnu, vjersku i kulturnu raznolikost pojedinih zemalja južnoslavenskoga prostora koje su se do 20. stoljeća razvijale u kulturnim okvirima dominantinijih zemalja. Sjeverozapadni dio bio je prije svega pod utjecajem austrijskog, mađarskog i talijanskog kulturnog identiteta, dok se jugoistočni razvijao u bizantijskom, turskom i grčkom kulturnom okviru. Stvaranjem zajedničke države, prvo Kraljevine Jugoslavije 1918. godine, a zatim Federativne Narodne Republike Jugoslavije 1945. godine (od 1963. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija), nastaju novi kulturološki koncepti. S pozicije moći najintenzivniji je koncept jugoslavenske kulture kojemu je cilj stapanje svih kultura u jednu novu, zajedničku kulturu čije su se ideje krajem 1980-ih odrazile čak i u zajedničkim nastavnim programima. Dijametralno tome pojedini intelektualci i umjetnici stvaraju koncept jedinstvenoga južnoslavenskog kulturnog prostora. Nadalje prikazujemo društveno-političku sliku u pojedinim južnoslavenskim zemljama nakon 1990. te predstavljamo kulturne okvire koji se, moglo bi se reći, vraćaju monokulturalnosti. To znači da su interakcijski koncepti većine stanovništva stereotipni, klišeizirani i etnocentrični. Međutim, treba napomenuti da koncept jedinstvenoga južnoslavenskog prostora, koji podrazumijeva ravnopravnost i multikulturalnost, proživljava političke promjene nastale raspadom zajedničke države i doživljava preporod u 21. stoljeću.
Koncept interkulturalnosti nadopunjujemo konceptom transkulturalnosti, iako se ta dva područja često smatraju kao opozicijski. Transkulturalnost je pristup koji smatra da kulture nisu etnički zatvorene, jezično homogene i teritorijalno ograđene sredine, već su konstituirane na promjenama i međusobnim preplitanjima koja su rezultat proširenih
2
kontakata i odnosa. Pojam transkulturalnosti obuhvaća saznanja o međusobnoj kulturnoj povezanosti različitih kultura te individualnom kulturnom odabiru u globalnom svijetu. Metodologijom transkulturalnog proučavanja različitih disciplina, npr. povijesti, filozofije, antropologije, ekonomije, sociologije, političkih znanosti te lingvističkih i prevoditeljskih studija pratimo proticanje saznanja i vjerovanja preko političkih, društvenih i jezičnih granica.
Studenti se u teorijskome dijelu upoznaju s kompleksnošću pojmova društvo i kultura, proučavaju južnoslavenske kulture i njihove identitete, grupne mentalitete i komunikacijske uzorke uzimajući u obzir interkulturalnost i transkulturalnosti. Poznavanje povijesnih činjenica omogućit će im razumijevanje kulturnih prožimanja.
Na radionicama studenti upoznaju relevantne izvore (tekstualne, materijalne, vizualne) i čimbenike o kojima ovise današnja saznanja i vjerovanja. Studenti se upoznaju sa širokim spektrom intelektualnih, društvenih i vjerskih praksi te usavršavaju razlikovanje pojmova monokulturalnost, multikulturalnost, interkulturalnost i transkulturalnost. Studenti razvijaju komplesknije razumijevanje interkulturalnih i transkulturalnih pitanja u južnoslavenskoj komunikaciji.